srijeda, 16. travnja 2008.

AUGUST ŠENOA: ZLATAREVO ZLATO


Kratki sadržaj:
U gradu Zagrebu živio je zlatar Krupić koji je nakon smrti svoje voljene
supruge odgajao svoju kćer, jedinicu Doru, uz pomoć starice, tj. njegove
kume Magde. Magda je prodavala paprenjake i svijeće na Trgu sv. Marka,
po čemu su je i nazvali paprenjarka. Najveći zagrebački neprijatelj je
bio Stjepko Gregorijanec, gospodar Medvedgrada. Dok je jednog dana
razbješnjeli narod palio kuću Franje Filipovića koji je izdao svoje hrvatstvo
i otišao u turke, jedna iskrica velikog plamena pala je među konje koji su
se zatim razbježali. Pred podivljalim konjima se slučajno zatekla Dora koju
je Pavao, sin Stjepka Gregorijanca spasio i zavolio. Viđao ju je više puta,
a opet joj je spasio život. Saznavši da mu se sin viđa s građankom,
Stjepko je skovao urotu. Sve političke spletke i sva građanska
ogovaranja doveli su do ranjavanja Magde i Krupića, a također i do smrti
Dore. Pavao ju ovaj put nije usopio spasiti. Udovica Klara je htjela Pavla
samo za sebe. Uz pomoć Grge Čokolina, gradskog brijača, brbljavog,
oholog i pohlepnog varalice, ona je poslala svoje vojnike da otruju Doru.
Ljubomorna udovica je ostvarila svoj cilj. U poćetku svih tih nesreća Pavao
je stekao saveznika i u njemu otkrio svoga brata Jerka. Shrvan što mu je
zbog urote sin Pavao otišao, Stjepan Gregorijanec je sklopio mir sa
Zagrebom. Umro je u okruženju, ipak sa sva tri svoja sina, Pavlom, Nikom
i Jerkom. Rekavši da će jednog dana nestati ime Gregorijančevo imao je
pravo jer su Pavao i Niko poginuli u bitci protiv turaka, a Jerko je otišao u
samostan i zaredio se.




Bilješke o piscu:
August Šeona najsvestraniji i najplodniji je hrvatski književnik

19. stoljeća. Rođen je u Zagrebu 1838. godine, u malograđanskoj
obitelji mađarskoga, njemačkoga i češkog podrijetla. Osnovno i srednje
obrazovanje stekao je u Zagrebu, Pečuhu, pa opet u Zagrebu.
Pravo je studirao u Pragu i Beču, jedno vrijeme uz potporu biskupa
Strossmayera. Književni rad započinje feljtonima u novinama i časopisima
(“Zagrebulje”). Istupa kao književni kritičar i teoretičar donoseći u
hrvatsku književnost nove ideje o ulozi književnosti u kulturnom uzdizanju
naroda. Uz književni rad, Šenoa je svakako i među najobrazovanijim
ljudima svoga vremena, poznavalac mnogih europskih i slavenskih jezika,
prevodilac, kulturni i javni radnik, dramaturg i umjetnički direktor HNK-a,
gradski senator i urednik mnogih časopisa, i od svega najvažnije:
pjesnik, pripovjedač i romanopisac. Već kao gimnazijalac Šenoa piše
stihove na njemačkom i hrvatskom jeziku. Šenoine su pjesme,
zahvaljujući sugestivnosti i tematskoj i idejnoj primjerenosti zahtjevima
širokog kruga čitateljstva i povijesnom trenutku, bile vrlo popularne.
To se osobito odnosi na povjestice - (“Smrt Petra Svačića”,
“Propast Venecije”, “Prokleta klijet”, i dr.) - lirsko-epske pjesničke
tvorevine nastale na motivima starih legendi, narodnih predaja i aktualnih
političkih prilika s izrazito nacionalno-rodoljubnom idejom i osloncem na
tradicionalnu poeziju ilirskog pokreta. Vrhunac je Šenoina stvaralaštva u
pripovijetkama i romanima. U svojim pripovijetkama i novelama Šenoa
finim zapažanjem ulazi u seoski, malograđanski i gradski život
promatrajući sudbinu svojih junaka u povijesnim previranjima i
postavljajući svojim pristupom temelje hrvatskog realizma.
Jedan od najvažnijih i meni najdražih likova je Jerko.
Najprije je nijemi mladić koji guta svoju bol i gradsko "spadalo",
a poslije Pavlov brat i pomagač. Također je i Pavao razdvojen u dvije
situacije, kao hrvatski kapetan, sin najljućeg neprijatelja zagrepčana,
živ i vjetrovit junak, a na drugoj strani romantičan i nježan mladić,
zaljubljen "do ušiju". Od dobrih likova tu su još: Petar Krupić,
zlatar i Dorin otac, brižan i zaštitan otac, sama Dora, skromna, poslušna i
vrlo inteligentna, Magda, pobožna, malo brbljava, ali poštena starica koja
je zlataru Krupiću pomogla odgojiti Doru.


Mjesto radnje:
Zagreb

Vrijeme radnje:
Druga polovica 16. st.; od 1574. do 1582. godine


Tema:
Sukob zagrepčana i gregorijanaca zbog prava na Medvedgrad


O djelu:
Ovo je djelo povijesni roman. Pisan je štokavštinom utemeljenom
na građanskom jeziku. Ima dosta latinskih riječi jer je roman pisan
u 16. st. kada se latinski jezik još uvijek koristio. U svom pripovijedanju
pisac se koristi dijalozima koji vode do sukoba, monolozima i čestim,
dugačkim opisima koji nam opisuju prostor u kojem se radnja odvija.
Šenoa je sveznajući pripovjedač jer ima uvid u cjelokupno zbivanje i
radnju. On je i nepouzdani pripovjedač jer iznosi vlastito mišljenje o
postupcima svojih likova. U ovom romanu ima sredstava retardacije:
Šenoa uz dvije glavne radnje (borba za Medvedgrad i ljubavna priča Dore
i Pavla) ubacuje i mnoge epizodne radnje (npr. sukob Petra i Stjepka,
sukobi u hrvatskom saboru...)

Radnja romana je podijeljenja na dvije paralelne radnje:
povijesnu i ljubavnu. Uz povijesnu priču vezan je i opis cjelokupnog
društvenog i političkog života Zagreba u 16. st. To je osnovna fabula
na koju se vezuje i ljubavna fabula, u kojoj je prikazana priča o dvoje
zaljubljenih. To dvoje je iz različitih društvenih staleža i u to vrijeme se
nisu smjeli ni voljeti, a još manje ženiti. Na početku romana pisac iznosi
mnoštvo opisa da bi nas bolje upoznao sa životom u 16.st. Upoznajemo se
sa panoramom Zagreba, s običajima tog vremena te sa životima raznih
ljudi i s glavnim likovima.


O čemu Šenoa govori u predgovoru?
Šenoa već u prvoj rečenici predgovora tj. svoga obraćanja štiocu iskazuje
motiv svoga pisanja, pokazuje što ga je nagnalo da se prihvati upravo ove
teme:

“Iznosim pred tebe prijatelju hrvatske knjige malenu sliku burne naše
davnine. Nadam se da će ti mila biti, jer je naša, nadam se da ćeš i
mojemu peru oprostiti gdje je pogriješilo, jer da je u peru bilo toliko
vještine koliko je bilo ljubavi za našu stvar, knjiga bi bila bez prigovora.”

Šenoa zatim izvještava svog čitaoca o tome kako je došao do fabule
romana, kako je kopao po starim pisohranama, drevnim knjigama i
drugim listinama:

“Premećuć po arhivu Grada Zagreba stare zaprašene artije u kojih sto
godina nije bila ruka dirnula, naiđoh in ljutu i krvavu pru među silnim
podbanom Gregorijancem i građani zagrebačkimi. Starina Krčelić znao je
za tu pravdu ali nije joj znao razlog. A ja otresi prašinu, i eto pred mojim
očima crno na bijelom zašto se podban i Zagreb zavadiše i zašto je silni
velikaš pao. Eto ti gotove pripovijetke, viknuh radostan i naoštrih pero.
Stao sam slagati listine, čitati i čitati do zlovolje. Kupio sam ovdje, kupio
ondje, prebirao zapisnike, račune, učio knjige i stare i nove. Kopao sam
da iskopam ruševine starog Zagreba, kopao da uskrisim iz groba stare
hrvate kakvi bijahu u zboru, u domu, na bojištu. I pomože Bog. U duši
mojoj oživiše divne slike, ja sam ih skupio, nadrtao, i evo ih pred tobom,
štioče dragi.”


Što je prema Šenoi težište ovoga djela?
Težište ovog djela je sasvim mala slika prošnosti naše burne domovine.


Razvrstaj likove na pozitivne i negativne!
Pozitivni likovi su: Magda, Dora Krupić, Stjepko Gregorijanec,
Pavao Gragorijanec, Niko Gregorijanec,
Jerko Gregorijanec, Petar Krupić, Miloš.

Negativni likovi su: Grga Čokolin, Klara, Ungnad Krsto,
Stjepko Gregorijanec.




Što zaključuješ iz vanjskog i moralnog opisa svakog pojedinog lika?
Pažljivo razmotrivši vanjski i moralni opis svakog pojedinog lika mogu
zaključiti ovo: Izgled likova bi trebao nagovijestiti i njihov moralni lik,
ali na primjeru opisa Magde, Jerka… uviđamo da to i nije tako, i da Šenoa
ustvari želi pokazati kako izgled često vara i kako odijelo ne čini čovjeka.


Tko je glavni intrigant u ovom djelu?
U ovom romanu glavni intrigant je Grga Čokolin.



Koji je događaj u djelu utjecao na daljnji tok i preokret same fabule?
U romanu imamo očitu situaciju kada se čitava stvar preokrenula

zahvaljujući nikom drugom doli Grgi Čokolinu. To je situacija kada
se Klara beznadno zaljubi u Pavla Gregorijanca koji se treba oženiti
s Dorom i živjeti sretno. Grga Čokolin nagovara Klaru na umorstvo
Dore, što će se i te kako odraziti na cijelu fabulu.

Koji lik u ovom djelu je suprotan intrigantu?
Lik koji je suprotan intrigantu i pokušava razriješiti i isparaviti ono što je
intrigant smislio je Jerko.

Kakvi su likovi u ovom djelu?
Neki likovi su čvrsti i nepopravljivih karaktera (Klara, Grga),
dok su drugi samo zavedeni i lako popravljivi (Stjepko, Petar).


Što zaključuješ promatrajući ljubavnu i povijesnu fabulu ovoga djela?
Kada pobliže promotrimo ljubavnu i povijesnu fabulu uvidjet ćemo da

ljubavna fabula i te kako utječe na povijesnu i da se ne može zanemariti.
U ovom romanu nema epizoda koje bi se mogle izbaciti a da se to ne
odrazi na čitavu fabulu.


Što misliš o jeziku kojim je djelo napisano?
Meni se osobno Šenoin jezik nije svidio. Posebne teškoće su mi

stvarale tuđice a i samo narječje. Pohvalno je to što je Šenoa pokušao
pisati jezikom koji je bio aktualan u to vrijeme, ali da se mene pita puno
veći uspjeh bi postigao da je pisao običnim i strogo književnim jezikom.

Broj komentara: 8:

tenaxyz kaže...

HVALA!!!!!!!!!

bilogovno kaže...

sranjeeeeeeeeeee

Anonimno kaže...

Kako Stjepko Gregorijanec može biti pozitivan lik?!
Ovo je samo prepisano iz lektire, stranica 299.
:/

Mara kaže...

Nide veze! Hrcko7 dobro je rekao:P

Gimnazijalac kaže...

ljudi ako niste pročitali knjigu nemojte ovaj sadržaj prepisati NIKAKO!! Pavle je Jerka upoznao jos davno, a ne kada je Grga otrovao ovu kurvu xD (salim se Dora nije imala odnos sa Pavlom kao što je Grga rekao). Sadržaj ti nema smisla moras ici nekim redom..... Ostatak lektire mi se cini ok, ali nemozes opisivat likove iz djela pod biljeskama o piscu!! WTF? Dakle sve mi se cini ok osim sadražaja koji NE PREPISUJTE! i to sto navodis likove iz djela pod biljeskama o piscu.

Unknown kaže...

Oprosti jesam li ja nešto krivo shvatila?

Bilješke o piscu:
August Šeona
Rođen je u Zagrebu 1838. godine,


O djelu:

Ima dosta latinskih riječi jer je roman pisan
u 16. st. kada se latinski jezik još uvijek koristio.

Kako je roman pisan u 16. st. kad je Šenoa rođen u 19. st?

Anonimno kaže...

roman nije pisan u 16. nego u 19. stoljeću :)

Unknown kaže...

Hvala puno :) sad mogu lijepo napisati esej za Hrvatski pozdravi iz EŠMM Rijeka ;)